U utorak, 20. listopada 2026. posjetile su nas djelatnice Udruge za djecu s teškoćama u razvoju Zvončići i održale sjajnu dječju radionicu u sklopu ESF+ projekta "Pozvoni za STEM!". Pridružili su im se predškolci iz skupine Vrapčići iz Dječjeg vrtića "Zvončić" Ozalj i svi su zajedno kroz kombinaciju kemije i likovne umjetnosti proizveli prava mala jesenska slikarska djela koja možete vidjeti u galerijskom prostoru Gradske knjižnice Ozalj.

Udruga za djecu s teškoćama u razvoju Zvončići, Dječji vrtić Zvončić Ozalj, hvala na suradnji, odličnoj radionici i ugodnom druženju!

Dodjelom nagrade "Stjepko Težak" u Zavičajnom muzeju Ozalj 16. listopada 2026. završio je 12. međunarodni književni natječaj "Moje drago serce". Završnica natječaja savršeno se uklopila u Mjesec hrvatske knjige, a cijeli je ovogodišnji natječaj posvećen Stjepku Težaku, velikom hrvatskom jezikoslovcu iz Ozlja, povodom 100. obljetnice rođenja i 20. godišnjice smrti. 87 priča stiglo je na natječaj iz svih krajeva Hrvatske, ali tekstovi su došli i iz Slovenije, BiH, Srbije i Italije. Imena finalista natječaja objavljena su u rujnu, a otkrivanje nagrađenih i pohvaljenih autora sačuvano je za završnu svečanost. Prvu nagradu "Stjepko Težak" u vrijednosti 700 eura osvojio je Andy Jelčić, druga nagrada u vrijednosti 400 eura pripala je Ediju Matiću, a treću nagradu u vrijednosti 200 eura osvojila je Valerija Horčička. Posebne pohvale stručnog povjerenstva za vrednovanje zavrijedili su Melita Horvat, Ana Paula Jelić, Goran Klepac, Marina Kuzmić Laszlo, Magdalena Mrčela, Silvija Šesto i Damir Valent.

NAGRADA "STJEPKO TEŽAK" 2026.:

1. nagrada: "Bradom potonula glava" – Andy Jelčić, Čakovci
2. nagrada: "Frankopanska impedancija" – Edi Matić, Split
3. nagrada: "Ništa nije bacila" – Valerija Horčička, Popovača

POSEBNE POHVALE:

"Anina oprava" – Magdalena Mrčela

"Kako je Sanja vidjela Ozalj" – Marina Kuzmić Laszlo

"Lakoruki" – Damir Valent

"Ljeto pedeset osme" – Melita Horvat

"Naše male tajne" – Silvija Šesto

"Senf me još pekao za jezik" – Goran Klepac

"Tulipanovac" – Ana Paula Jelić

Najbolje su priče izabrali članovi stručnog povjerenstva za vrednovanje profesorica Dubravka Težak, književnica Julijana Matanović i književni urednik Zoran Maljković.

Svečanost dodjele nagrada protekla je u svečanom i radosnom raspoloženju koje je kantautor Martin Ladika dodatno potkrijepio s dvije izvanredne glazbene izvedbe. Karlo Zagorac u ulozi stražara pobrinuo se pak za prigodan vizualan pečat ceremonije. Priznanja i nagrade najuspješnijim prisutnim autorima, prvonagrađenom Andyju Jelčiću, drugonagrađenom Ediju Matiću, trećenagrađenoj Valeriji Horčička, te pohvaljenim autorima Damiru Valentu, Meliti Horvat, Goranu Klepcu i Magdaleni Mrčeli, uručili su Dubravka Težak, Julijana Matanović, Zoran Maljković, gradonačelnica Ozlja Lidija Bošnjak i predsjednik gradskog vijeća Grada Ozlja Stjepan Basar. Članovi povjerenstva za vrednovanje obrazložili su postupak ocjenjivanja i odabira najboljih priča uz poseban osvrt na tri nagrađene priče. U vrhuncu večeri, nagrađeni autori pročitali su okupljenima svoje izuzetne priče. Moderator programa, ravnatelj Gradske knjižnice Ozalj Bogdan Bošnjak donekle je pokvario raspoloženje svojom završnom mišlju, ali riječ je o temi pred kojom ne možemo i ne smijemo žmiriti pa ju je bilo nužno spomenuti. Naime, strelovit razvoj tehnologije sve više utječe na književno stvaralaštvo (kao i sve ostale grane umjetnosti) i nije fer da se pod istim uvjetima na natječaje prijavljuju priče napisane tradicionalnim metodama i tekstovi koje u nekoliko sekundi na temelju promptova generira umjetna inteligencija. Bit će stoga vrlo važno u nadolazećem razdoblju razmisliti kako nastaviti s natječajem "Moje drago serce", ali i svim drugim književnim natječajima.

Na web stranici Gradske knjižnice Ozalj objavljene su tri nagrađene priče i obrazloženje za izbor najboljih uradaka predsjednice žirija Dubravke Težak:

https://www.gkc-ivanabelostenca.hr/index.php/novosti/item/528-moje-drago-serce-2026-nagradene-price

Sve nagrađene i pohvaljene priče iduće će godine biti sabrane u novoj knjizi, nastavku niza koji je 2018. započet zbirkom "Gartlic ljubavi" i 2022. nastavljen zbirkom "Ljubavna priča u akvarelu".

Od srca zahvaljujemo i čestitamo nagrađenim i pohvaljenim autorima, kao i svim ostalim autorima koji su se i ove godine u velikom broju prijavili na natječaj "Moje drago serce". Članovima stručnog povjerenstva natječaja veliko hvala na vrednovanju priča. Ogranku Matice hrvatske u Ozlju, i drugim suradnicima hvala na pomoći u organizaciji natječaja i dodjele nagrade "Stjepko Težak". Zavičajni muzej Ozalj, hvala na divnom prostoru i gostoprimstvu. Gradu Ozlju, Karlovačkoj županiji i Ministarstvu kulture i medija puno hvala na kontinuiranoj podršci ozaljskog natječaja. Martinu Ladiki zahvaljujemo na zvonkoj radosti, a Karlu Zagorcu na dašku srednjovjekovne atmosfere. Na fotografiranju zahvaljujemo Antoniji Meglajec i Stjepanu Bezjaku. Hvala svim medijima koji svojim objavama prate i podržavaju natječaj "Moje drago serce". Visit Kupa, hvala na promotivnim materijalima i objavama o natječaju. Naravno, iskreno zahvaljujemo svim ljubiteljima književnosti koji prate natječaj "Moje drago serce", a posebno onima koji su nam se pridružili na dodjeli nagrade "Stjepko Težak".

Natječaj "Moje drago serce" organiziraju Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj i Ogranak Matice hrvatske u Ozlju. Pokrovitelji natječaja su Karlovačka županija, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Ozalj.

U petak, 16. listopada 2026. u Zavičajnom muzeju Ozalj održana je dodjela nagrade "Stjepko Težak" za najbolje priče na ovogodišnjem, 12. književnom natječaju "Moje drago serce". Nagradu "Stjepko Težak" ove su godine osvojili Andy Jelčić (prva nagrada u iznosu 700 eura), Edi Matić (druga nagrada u iznosu 400 eura) i Valerija Horčička (treća nagrada u iznosu 200 eura). Članovi povjerenstva za vrednovanje priča, Dubravka Težak, Julijana Matanović i Zoran Maljković odabrali su tri najbolje priče, a još je sedam priča posebno pohvaljeno. Sve nagrađene i pohvaljene priče objavit ćemo iduće godine u sljedećoj, trećoj zbirci najboljih priča s natječaja "Moje drago serce", a tri ovogodišnje nagrađene priče možete naći na priloženim poveznicama. Uživajte u čitanju!

1. prva nagrada – Andy Jelčić: Bradom potonula glava
2. druga nagrada – Edi Matić: Frankopanska impedancija
3. treća nagrada – Valerija Horčička: Ništa nije bacila

U nastavku pročitajte obrazloženje Dubravke Težak, predsjednice povjerenstva za vrednovanje priča, o odabiru tri najbolje priče na ovogodišnjem natječaju "Moje drago serce".

Andy Jelčić: BRADOM POTONULA GLAVA

Svima nam je poznat povijesni podatak o krvnikovom nevještom odsijecanju glave Petru Zrinskome i Franu Krsti Frankopanu. Andi Jelčić za polazište svoje priče uzima upravo taj čin i govori o njemu iz iznimno zanimljive perspektive, tj. iz vizure krvnikove žene. Povlači paralelu između neuke žene niska roda i učene grofice: njihov život, bračni odnosi, djeca, posljedice smaknuća za jednu i drugu obitelj.

Iako pisano u formi pisma priproste žene, iščitavamo zanimljivu građu za razmišljanje o relativnosti počinjenih djela i posljedica koje iz njih proizlaze. Naratorica iznosi povijest svojega muža od junačkih djela u vojsci, nepravde koju je proživio jer nije bio plemićkog podrijetla, do krvničkog zaposlenja čime objašnjava nezgodu na smaknuću. Ponovno sugerirajući čitatelju razmišljanja o oduzimanju ljudskoga života u ratu, ali i miru.

Zanimljivo je i unošenje feminističke potke na kraju pisma kojom se osuđuje muški svijet i sugerira bolji svijet koji bi vodile žene jer jedini izlaz iz takvoga muškog svijeta je bijeg u ludilo.

Edi Matić: FRANKOPANSKA IMPEDANCIJA

Priča je sjajan spoj povijesti i suvremenosti. U trenutku kada se vode sporovi o tome treba li postaviti granice razvoju umjetne inteligencije, Edi Matić bira vrlo aktualan motiv – ljubav čovjeka i kreacije umjetne inteligencije. Svojom pričom upozorava upravo na moguće nadolazeće probleme.

U izradi virtualnoga muzejskog vodiča susreću se kao najbliži suradnici bivši ljubavni partneri. Ona je povjesničarka koja virtualnu kreaciju treba napuniti povijesnim podacima, a on informatički tehničar.

Virtualni vodič u jednom trenutku prestaje biti samo izvor informacija, počinje razmišljati, uči, iskazuje vlastitu volju, razvija osjećaje... Kako bi se sve to dalje razvijalo da nije onoga starog, dramski iskoristivog ljudskog osjećaja – ljubomore – zbog kojega informatički tehničar „ubija“ svoga virtualnog suparnika?

Iako za junakinju tužan kraj, za čitatelja možda i optimističan jer je spriječen prijelaz granice između čovjeka i virtualne kreacije.

Valerija Horčička: NIŠTA NIJE BACILA

Ovo je sjetna priča o problemu komunikacije. Govori o ljubavi majke i kćeri. Ljubavi koja je za života majke bila nespretna, nejasna, upitna.

Nakon majčine smrti protagonistica se vraća u rodni kraj, nevoljko. Mirisi šume, cvijeća, Kupe stvaraju fleš bekove na djetinjstvo iz kojih saznajemo o dječjoj čežnji za majčinom ljubavi. Sređivanje kuće i pronalazak majčinih šturih, ali jasnih zapisa objasnit će majčino ponašanje i Ana će od mozaika pronađenih sitnica u kući sklopiti priču o velikoj i zaštitničkoj ljubavi koja nije bila iskazana kako treba.

Cijelom pričom provlači se simbol selotejpa. Svaku stvar koja je pukla, potrgala se, majka pokušava popraviti selotejpom. Ali kako selotejp nije dobro izabrano sredstvo da se nešto kvalitetno popravi, tako se ni odnosi između majke i kćeri nisu mogli popraviti jer upotrijebljena sredstva su bila kriva. Jedino pravo sredstvo – iskrena komunikacija, izostalo je.

Natječaj "Moje drago serce" organiziraju Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj i Ogranak Matice hrvatske u Ozlju. Pokrovitelji natječaja su Karlovačka županija, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Ozalj.

Pridružite nam se u petak, 23. listopada 2026. u 18 sati u Gradskoj knjižnici Ozalj na programu "Posudite od prevodilaca" koji organiziramo u suradnji s Društvom hrvatskih književnih prevodilaca u sklopu Mjeseca hrvatske knjige. Prevoditeljice Helen Sinković i Stjepanka Pranjković predstavit će prijevode romana "Oče naš" Angele Lehner i "Osobni podaci" Elfriede Jelinek. Prevodioci se bave iznimno složenim i zahtjevnim poslom kojim nam otvaraju vrata svjetske književnosti i stoga nema sumnje da će ovo biti jedinstvena i iznimno zanimljiva književna večer. U sklopu druženja zaigrat ćemo i kviz u kojem možete osvojiti spomenute romane.
Pridružite nam se, veselimo se vašem dolasku!
-----------
U nastavku donosimo službenu najavu Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
------------
Putujući čitateljski klub Društva hrvatskih književnih prevodilaca dolazi u vaš grad!

Prevodioci, osim knjiga koje sami prevode, rado čitaju i prijevode svojih kolegica i kolega, ne bi li nešto iz njih naučili, ali i oduševili se. U projektu "Posudite od prevodilaca" po dvoje prevodilaca gostuje u gradskim knjižnicama diljem Hrvatske i predstavljaju jedni druge kroz prijevod koji im se osobito svidio i preporučuju da i vi taj prijevod posudite.

U nagradnom kvizu čekaju vas vrijedne nagrade.

Helen Sinković rođena je 1964. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala njemački i talijanski jezik i književnost.
Dosad je prevela četrdesetak knjiga, između ostalog knjige Nobelovki Herte Müller i Elfriede Jelinek, Thomasa Bernharda, Güntera Grassa, te nekih od najvažnijih suvremenih autora na njemačkom jeziku - Clemensa Meyera, Bernharda Schlinka, Rüdigera Safranskog, Jeana Améryja...
Za prijevod romana "Ljuljačka daha" Herte Müller dobila je 2011. godišnju nagradu DHKP-a Josip Tabak za najbolji prijevod.

Stjepanka Pranjković (Banja Luka, 1990.) diplomirana je prevoditeljica njemačkoga i nastavnica hrvatskoga jezika.
Od 2018. godine ljeti je tutorica na prevoditeljskim seminarima Književno prevođenje na otoku Premuda i Pravno prevođenje Sveučilišta u Beču. Aktivno sudjeluje u radu udruge SpLitera.
Prevodi suvremene autorice i autore s njemačkog jezika - Getraud Klemm, Angelu Lehner, Julyju Rabinowich...

Program organizira Društvo hrvatskih književnih prevodilaca. Program podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Mjesec hrvatske knjige započeli smo uz prvog hrvatskog tiskara. U četvrtak, 15. listopada 2026. u Gradskoj knjižnici Ozalj održano je predstavljanje knjige "Prvi hrvatski tiskar Broz žakan". O knjizi su govorili autor Ivan Mance i povjesničar Josip Jurčević. Bilo je to impresivno izlaganje o životu i radu Ambroza Kacitića, svestranog čovjeka koji je bio tiskar, ali i pisar glagoljice, bosančice i latinice, đakon, svećenik, pavlin, matematičar, slagar, bliski suradnik Anža Frankapana Brinjskog, prepisivač liturgijskih knjiga, javni bilježnik, pravnik i učitelj.
Hvala posebnim gostima na izvrsnom povijesnom izlaganju i hvala ljubiteljima pisane riječi koji su došli na književnu večer.